Rent a car u Helsinkiju po najnižim cijenama

Helsinki, poznatiji kao "kćer Baltika" je grad ispunjen inovativnim mladim kreativcima koji ga čine jednim od najzanimljivijih mjesta za život. Helsinki se može pohvaliti gotovo nultom stopom kriminala, mirnim okruženjem, ravnopravnošću muškaraca i žena, izvrsnim obrazovnim, i naravno svjetski poznatim zdravstvenim sistemom. Naravno, sve ovo vrijedi za Finsku kao zemlju, a ne samo za Helsinki, koji je grad sa prepoznatljivom i šarmatnom atmosferom i posebnom profinjenošću. Arhitektura je mješavina stilova od skandinavskog, art-nouveau i modernizma, dok je istovremeno i industrijska i vrlo zabavna. Ono što još više naglašava ljepotu grada je paleta boja koja se mijenja kroz godišnja doba: od ljetnog zelenila, baltičkih nijansi plave i bijele nordijske zime.

Auto Europe već preko 60 godina surađuje sa renomiranim rent a car tvrtkama širom svijeta, čak u 180 zemalja, pa tako i u mnogim gradovim i zračnim lukama u Finskoj. Rent a car u Helsinkiju omogućava vam ne samo istraživanje glavnog grada Finske, nego i okolna područja, u potpunoj neovisnosti o redu vožnje lokalnog javnog prijevoza. Prije najma savjetujemo vam da pročitate svoj voucher te se unaprijed pripremite za sve što vam je potrebno za bezbrižan najam. naravno, za sva pitanja, informacije i asistenciju nam se uvijek možete obratiti!

Kakav je promet u Helsinkiju?

U Helsinkiju nema većih prometnih gužvi, barem ne onakvih na kakve smo navikli u ostalim europskim velikim gradovima. U uskim gradskim ulicama samo povremeno dolazi do usporavanja i zagušenja prometa. Ono na što trebate obratiti pažnju su tramvaji i autobusi, jer oni uglavnom imaju pravo prolaza, stoga pazite gdje uopće smijete voziti i parkirati, a da ne ometate javni prijevoz. Grad nastoji ograničiti promet, pa u samom središtu grada postoji nekoliko podoručja u kojima je vožnja zabranjena. Kako biste uštedjeli i vrijeme i živce, ostavite vozilo na nekom većem parkingu i središte grada obiđite pješice ili se koristite javnim prijevozom. U prilog tome ide i to da se ograničenje brzine može usporediti sa brzinom hoda, pa vam se ionako ne isplati voziti autom.

Gdje mogu parkirati unajmljeno vozilo u Helsinkiju?

Parkiranje u Helsinkiju je moguće gotovo svugdje, ali je skupo i teško je pronaći slobodna mjesta. Cijena parkiranja uvelike ovise o području. Dobro je imati parkometar koji možete kupiti na većini benzinskih crpki, jer su brojna parkirna mjesta vremenski ograničena. Postoje tri parkirne zone u gradu. Zona 1 pokriva veći dio centra grada. U tim zonama možete parkirati samo u označenim područjima. Izvan tih područja možete parkirati na cesti ako nema drugih ograničenja. U Helsinkiju postoje i mogućnosti kombiniranja korištenja parkirališta i javnog prijevoza. Ova opcija je odlična prilikom najma vozila u Helsinkiju, jer možete parkirati besplatno i nastaviti put javnim prijevozom. Osim javnih parkirališta, u Helsinkiju se nalaze i brojne privatne garaže za automobile. Nije jeftina opcija, ali može biti prikladna za duže boravke.

Zračna luka Helsinki

Međunarodna zračna luka Helsinki-Vantaa je najveća zračna luka u Finskoj i godišnje može poslužiti oko 13,5 milijuna putnika i svrstava se kao četvrta po veličini u Skandinaviji. Od ljeta 2009. Blue1 izravno povezuje Dubrovnik i Split s Helsinkijem, dok Dubrovnik Airline povezuje Zagreb i Helsinki. Luka je središte Finske nacionalne kompanije Finnair. Nalazi se 5 km od centra Vantaae, i 19 km od centra Helsinkija.

Službeni naziv: Helsinki-Vantaan lentoasema (HEL)
Web stranica: www.finavia.fi
Adresa: 01531 Vantaa, Finska
Tel: +358 0200 14636

Što raditi u Helsinkiju

Pitate se što raditi u Helsinkiju? Nema puno gradova u Europi koji razmišljaju napredno kao Helsinki. Finci su sa dizajnom, gastronomijom i umjetnošću punom parom ušli u moderno doba. I nigdje se to ne može bolje doživjeti nego u glavnom gradu Finske. To je predivan grad koji će vas oduševiti s mnogo stvari, od istraživanja otoka, obale, urbanih parkova i šuma, kupovine i obilaska tržnica, malih dizajnerskih dućana, trgovačkih centara, posjeta muzejima, koncertnim dvoranama, i naravno izvrsnom hranom. Iako se u Helsinkiju itekako ima što vidjeti, to je ipak grad u kojem je moto “što doživjeti”. Finci obožavaju zabavu vani vikendom, i u središtu grada je to najočitije. Naći ćete sve, od glasnih rock koncerata do elegantnih koktel zabava do duboko u noć. Ako vam gradska buka dosadi, onda je najam vozila u Helsinkiju najbolji način za obići neke mirnije dijelove zemlje, a vjerujte nam, njih ima jako puno. Navest ćemo vam neke od naših prijedloga, a vi ćete se već na svoj način zaljubiti u ovaj grad.

• Posjetite najstariju javnu saunu u Helsinkiju: Vjerojatno već znate da su Finci izmislili saunu. U cijeloj Finskoj ih ima preko 3 miliona, što znači da na skoro svaka 2 stanovnika ide 1 sauna, dakle najviše na svijetu. Poznato je da sauna ima mnoge zdravstvene beneficijem, i u finskoj se obitelji tradicionlano okupljaju u sauni kako bi uživali zajedno, bilo da se radi o sauni u vlastitom domu, vikendici ili javnoj sauni. U javnim saunama u Helsinkiju naći ćete mnoštvo domaćeg stanovništva koji tu dolaze da bi se podmladili, i družiti se. Možete birati po volji: zajedničke saune i za muškarce i za žene, one sa odvojenim prostorima za jedne i za druge, saune u kojima je obavezan kupaći kostim i one u kojima je zabranjen. Prvi javna suana Kotiharju otvorena je 1928. godine i nalazi se u naselju Kallio.

• Suomenlinna: Suomenlinna je jedna od najvećih morskih utvrda na svijetu, poznata kao i Gibraltar sjevera. Sagradio ju je Augustin Ehrensvärd 1748. godine, kao zaštitu od ruskog ekspanzionizma. Postala je najpopularnija atrakcija u Finskoj. Također, uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1991. godine kao jedinstveni primjer vojne arhitekture. Izgrađena na šest otoka (Kustaanmiekka, Susisaari, Iso-Mustasaari, Pikku-Mustasaari, Länsi-Mustasaari i Långören), a od 1973. Je pod javnom upravom. Dok hodate po otocima možete vidjeti da, iako pripada Helsinkiju, ima nešto neodoljivo svoje. Na otocima živi gotovo tisuću ljudi, a oko njih 350 tamo i radi. Ova tvrđava nije samo muzej, nego i živa zajednica. Poznata je i kao avangardna lokacija za kulturu. Na području tvrđave postoji niz muzeja, galerija, restorana. Vođene pješačke ture traju oko sat vremena na možete rezervirati i ljeti i zimi. Ulaz u tvrđavu je besplatan, a vožnja trajektom (koristeći istu kartu kao i za autobuse i tramvaj) traje svega 15tak minuta.

• Senatski trg: Senatski trg je mjesto sa kojeg započinju svi obilasci Helsinkija, a i jedno od najljepših mjesta u ovom gradu. Na njemu ćete naći i katedralu, palaču vlade, glavnu zgradu Sveučilišta i nacionalnu knižnicu. Katedrala je zasigurno najpoznatija od navedenih građevina, a nije ni čudo; u svojih 165 godina postojanja ova Evangelističko-Luteranska katedrala svojom monumentalnošću i bjelinom prkosi nepisanom pravilu da cjerski objekti sami po sebi moraju nositi i dozu mističnosti. Projektirao ju je Carl Ludvig Engel, kao i ostale zgrade na trgu. Najstarija na trgu je kuća Sederholm, na mjestu današnjeg Gradskog muzeja. Na sredini trga načazi se kip cara Aleksandra II iz 1894. godine. Na njemu se održavaju sve važnije manifestacije, a najpozantija je možda novogodišnjia proslava i vatromet. U blizini se nalazi i katedrala Uspenski iz 1894. Koja je najveća pravoslavna katedrala u zapadnoj Europi.

• Dizajnerska četvrt: Helsinki je proglašen UNESCO-ovim gradom dizajna. Dizajnerska četvrt je živahno središte kreativnosti u samom srcu grada. Gdje god se okrenete dizajn vas dočekuje na svakom koraku. Ovaj dio grada obuhvaća nekoliko četvrti u centru grada koje uključuju Punavuori, Kaartinkaupunki, Kruunuhaku, Kamppi i Ullanlinnu te je fantastičan za istraživanje grada. Svakog rujna grad se transformira tijekom Helsinškog tjedna dizajna, privlačeći mnoštvo zaljubljenika u dizajn iz cijelog svijeta, ali dizajn se ovdje slavi cijele godine i predstavlja stanje uma. Izvrstan izbor od više od 200 butika, ateljea, muzeja, galerija i kafića, kao i međunarodno prepoznatljive dizajnerske etikete poput Marimekka, učinit će da se zaljubite u finski dizajn ako već niste.

• Muzeji Ateneum i Kiasma: Najupečatljivija umjetnička zbirka u Finskoj je smještena u jednoj od najljepših zgrada u središtu Helsinkija. Otvoren 1887. godine, i tipičan je za kasno viktorijansko razdoblje. Iznad glavnog ulaza nalazi se lik božice zaštitnika umjetnosti, držeći krune lovora koje predstavljaju umjetnosti i obrt. Izlažu se finska umjetnost od 19. stoljeća do moderne ere. Prvi je muzej na svijetu koji je izložio jedno Van Goghovo platno 1903. Zbirke obuhvaćaju i međunaordna i domaća remek djela, a slikovita izložba finske umjetnosti vodi posjetitelja kroz vrijeme od 1809. Do 1960-ih. Osim izložbi muzej organizira i radionice i različita predavanja svakog mjeseca, a tu je i muzejska trgovina i bistro. Muzej je ponedjeljkom zatvoren.
  Kiasma je muzej suvremene umjetnosti pod okriljem Finske nacionalne galerije. Oduševit će vas svojim izuvijanim i neobičnim izgledom. Zgrada je djelo čuvenog američkog arhitekta Stevena Holla, koji je svoju fascinaciju svjetlom prenio na muzej, pa je sve podređeno tome da posvijestimo koliko varijacia svjetla postoji. Muzej je poznat po izložbama suvremenaih finskih umjetnika, ali i po raspravama koje se organiziraju na temu teorije umjetnosti. Čak i ako niste poklonik umjetnosti, popiti kavu u kafeu muzeja je neponovljivo iskustvo.

• Sibeliusov spomenik: Park i spomenik Sibelius podignuti su u spomen slavnog finskog skladatelja Johana Juliusa Christiana (ili Jean) Sibeliusa. Jean Sibelius je nadaleko poznat kao najbolji skladatelj ikada rođen na finskom teritoriju, jer je znao vrlo istančano izraziti svoje osjećaje prema zemlji. Također je nadahnuo finsku neovisnost i njene vojnike kroz svoje pisanje. Središte svih atrakcija unutar parka je ogroman spomenik; izradila ga je finska umjetnica Eila Hiltunen, također pod imenom Passio Musicae. Spomenik izgleda kao srebrno drvo koje se sastoji od 600 čeličnih cijevi koje podjećaju na orgulje, što je izazvalo vrlo različite reakcije, i dosta negodovanjea, jer se zna da je Sibelius jako malo skladao za orgulje. Spomenik je masivan, tako da možete lako hodati okolo i ispod njega. Skulptura glave ili poprsja Jean Sibelius nalazi se odmah pokraj spomenika.

Najbolji izleti sa rent a carom u Helsinkiju

Nacionalni park Nuuksio

Možda ćete pomisliti da se za posjet divljim šumama, lijepim jezerima, ukratko tipičnom finskom krajoliku morate zaputiti daleko od Helsinkija, no upravo je suprotno. Do nacionalnog parka Nuuksio, koji se nalazi u susjednim gradovima Espoo, Kirkkonummi i Vihti, do kojih ćete lako doći svojim rent a carom u Finskoj. Postoji nekoliko označenih staza koje variraju od lakih do teških (1,5-17 km). Neke od staza pogodne su za biciklizam ili jahanje. Krajolik je vrlo tipičan za gorsku Finsku; zelene šume, plava jezera i ribnjaci. Također možete istražiti šumu izvan staza; dopušteno je i branje jagoda i gljiva. Područje je dobro održavano, a tu su i suhi toaleti, točke za vodu, mjesta za vatru i skloništa za kuhanje. Staze i rute su jasno označene.

Porvoo

Stari grad Porvoo je šarmantna i popularna destinacija za jednodnevne izlete. Udaljen je od Helsinkija samo 55 kilometara, odnosno do tamo vam treba manje od sat vremena vožnje. Najam vozila u Helsinkiju je idalan za ovakve izlete. Vijugave ulice i vrtovi nalik mozaiku odražavaju srednjovjekovnu povijest grada. Danas su uske kamene ulice obrubljene šarmantnim kafićima, restoranima, buticima i muzejima smještenim u povijesnim drvenim zgradama različitih boja. Crvena drvena skladišta uz rijeku stara su stotine godina i predstavljaju gradsku znamenitost. Srce grada je impresivna katedrala na vrhu brda koja je odigrala središnju ulogu u povijesti Finske. Prvi Finski sabor sastao se u katedrali 1809. godine, kada je Finska postala autonomno Veliko vojvodstvo Rusije. Otok Klovharu u arhipelagu Pellinge u blizini obale Porvoa bio je gotovo 30 godina ljetni dom Tove Jansson, tvorca Moomina. Izleti na legendarni otok nude se samo jednom ljeti, pa ako ste baš tada tu, nemojte propustiti priliku.

Talin

Kada se već jednom nađete u Helsinkiju, bilo bi šteta ne iskoristiti priliku i posjetiti Talin, glavni grad Estonije. Od Helsinkija do Talina vam treba samo 2,5 sata ugodne vožnje trajektom, tako da navečer možete već biti natrag, nakon 3-4 predivno provedena sata u Talinu, a u ta 3-4 sata ćete se osjećati kao u bajci, jer ovaj grad upravo tako izgleda, kao da je preslikan iz slikovnice. Stari grad je jedan od najbolje očuvanih u svijetu, zaista je šarmantan i daje vam osjećaj da se zakoračili u prošlost, a u njegovim uličicama smješteni su mnogobrojni restorani, kafići, mali dućani koji prodaju sve od antikviteta i suvenira, pa do naravno neizostavnog kiča. Budući da se sve znamenitosti nalaze u neposrednoj blizini, moći ćete puno vidjeti samo u jednom danu.

Zemljopis i povijest

Helsinki je 1550. godine osnovao kralj Gustav Vasa od Švedske, kojoj je Finska pripadala dugi niz stoljeća. Želeći osnovati grad koji bi u svakom pogledu mogao parirati trgovačkom gradu Talinu, današnjoj prijestolnici Estonije, švedski kralj je 12. 6. 1550. izdao naredbu građanima Rauma, Ulvila, Porvooa i Tammisaarija da presele u Helsinki, te se taj dan smatra zvaničnim datumom osnivanja grada. Budući da se, uprkos kraljevim naredbama, srednjevjekovna tradicija trgovanja sporo mijenjala, grad je bilježio spori rast. U vrijeme ratova u Rusiji, Baltičkim zemljama i u Njemačkoj, Helsinki postaje vojno-strateško sjedište, a u zimskom periodu pristanište za brodove. Rastuća moć Rusije u XVIII stoljeću i osnivanje novog ruskog glavnog grada, St. Petersburga, 1703., nedaleko od finske granice, umnogome su utjecali na rast i budućnost finskog glavnog grada. Rusija je okupirala Helsinki u razdoblju između 1713- 21., te ponovno 1742., a tada je Švedska počela gubiti status supersile. Nakon što je izgubila rat, Švedska je utrvđivanje grada Helsinkija smatrala prioritetnim, strateškim zadatkom. Godine 1784. počinje izgradnja monumentalne morske utvrde Suomenlinna, uz samo more, a ovom graditeljskom fenomenu istoričari su dali ime “Sjeverni Gibraltar”. Utvrda Suomenlinna označila je prekretnicu u povijesti Helsinkija, čime za ovaj grad počinje razdoblje prosperiteta.

Helsinki se nalazi na jugu Finske, na obali Finskog zaljeva koji je dio Baltičkog mora. Smješten je na izrazito razvedenoj obali s više poluotoka i zaljeva koji ulaze duboko u grad, a ispred grada se nalazi mnogo manjih otoka. Klima je snježno-šumska. Zbog utjecaja Baltičkog mora zimske temperature nisu pretjerano niske. Količina padalina nije velika, više padalina padne ljeti. Helsinki je s okolnim gradovima (Espoo, Vantaa) povezan u konurbaciju (sustav gradova koji su povezani u jednu cjelinu, ali svaki ima svoju samostalnost). Konurbacija Veliki Helsinki čini najveći urbani sustav i najveću koncentraciju naseljenosti u izrazito rijetko naseljenoj Finskoj. U ovom prostoru živi preko petine stanovništva Finske. Helsinki je značajno prometno čvorište iz kojeg kreću prometnice prema ostalim dijelovima Finske. Značajna je pomorska veza s Tallinnom u Estoniji koji se nalazi na suprotnoj obali Finskog zaljeva.

Kako putovati po Helsinkiju

Helsingin seudun liikenne, ili HSL upravlja gradskim prijevozom u Helsinkiju i nudi prijevoz autobusima, tramvajima, metroom, lokalnom željeznicom i trajektom. Mreža pokriva Helsinki, Espoo, Kauniainen, Vantaa i odvojene Kerava, Kirkkonummi i Sipoo i izrazito je dobro organizirana. Mnogi se u grad voze i biciklima, koje možete unajmiti po cijelom gradu, pogotovu naravno u ljetnim mjesecima. Ukoliko namjeravate koristiti javni prijevoz, možda je najbolja opcija dnevna karta, koja vrijedi za sva sredstva prijevoza, pa čak i za trajekt do Suomenlinne.

Metro

U Helsinkiju je najsjeverniji metro na svijetu i jedini u Finskoj. Sastoji se od jedne središnje crte koja je postavljena u Y uzorku koji vozi samo u dva smjera - istok i zapad. Tijekom špice vlakovi voze svake četiri minute; inače, svakih osam minuta. Šest postaja u središnjem Helsinkiju nalazi se ispod zemlje, dok su ostale na razini ulice.

Autobusi

Gradske linije Helsinkija često služe kao poveznica s podzemnom željeznicom ili obližnjim vlakovima. Iz centra grada autobusom možete stići i do predgrađa gdje nema podzemne željeznice ili vlakova. Većina autobusnih linija vozi od jutra do kasne večeri. Iz Helsinkija postoje i izravne linije za zračnu luku Helsinki-Vantaa. Autobusni prijevoz čini okosnicu javnog prijevoza povezujuću sve dijelove grada sa centrom, u blizini željezničkog kolodvora (kao što su to linije 51-54, 56-59). Većina autobusa vozi u intervalu od 5:30 do 23:30. Većina autobusa vozi svakih 10-15 minuta, iako su neki rjeđi. Autobusi koji prometuju isključivo u središnjem Helsinkiju obično su označeni brojem autobusa s dva broja (npr. # 11). Regionalni autobusi koji povezuju Helsinki s njegovim predgrađima označeni su brojem autobusa s tri broja (npr. # 102).

Tramvaji

Tramvaji su najlakši i najbolji način javnog prijevoza u središtu grada. Sustav tramvaja u Helsinkiju jedan je od najstarijih elektrificiranih tramvajskih sustava na svijetu (također je, nažalost, među najsporijim u Europi). Tramvaji su glavno sredstvo za kretanje po Helsinkiju, i vidjet ćete ih kako se gotovo svugdje vijugaju ulicama. Postoji 13 različitih ruta, plus pub tramvaj! Tramvaj 2/3 (bivši 3T / 3B) je turistički tramvaj, i možda jedan od najboljih načina kako se malo osjećati i kao mještanin i razgledati grad. Ali to nije jedina ruta koja nudi puno zanimljivih stvari koje treba vidjeti u ovom čudesnom gradu. Za sve one koji su zainteresirani za arhitekturu, preporučuje se tramvaj broj 4. Svi koji su zainteresirani za dizajn, umjetnost i kulinarsku kulturu trebaju se voziti tramvajem broj 6. Karte za jednokratne vožnje možete kupiti na automatu za karte. Također možete kupiti dnevnu ulaznicu (cijena od 9 € / po danu) koja pokriva sav javni prijevoz u gradu. Dnevne karte mogu se kupiti na pultu za turističke inoformacije u zračnoj luci Helsinki (Terminal 2A), kao i na nekoliko drugih prodajnih mjesta.

Željeznički prijevoz

Poput regionalnih autobusa, željeznica povezuje Helsinki s predgrađima. Mreža se sastoji od 14 linija, koje se završavaju na središnjem željezničkom kolodvoru. Za većinu posjetitelja jedini važan prigradski vlak je novi Ring Rail, koji povezuje Helsinki i zračnu luku Vantaa.

Trajekt

Trajekt vozi tijekom cijele godine između Kauppatora i otočne tvrđave Suomenlinna, čak i kada je more zamrznuto! - vožnja traje oko 15 minuta.

Taksi

Navodimo ga kao zadnju opciju, možda zato što je za naše pojmove, pa i one finske, prilično skup. Kako javni prijevoz zamire iza ponoći, dobro proučite mogućnosti prijevoza. Ukoliko niste konzmirali alkohol, onda je je momenat da iskoristite svoj najam vozila u Helsinkiju.

Korisne poveznice

Turizam Helsinki